Svi predsednici Srbije
Srbiju su kao izabrani predsednici od
1991. vodili Slobodan Milošević, Milan Milutinović, Boris Tadić (u dva mandata
iz tri pokušaja) i Tomislav Nikolić, kao i troje vršilaca dužnosti: Nataša
Mićić, Dragan Maršićanin i Predrag Marković.
Prvi direktni višestranački izbori
održani su 9. decembra 1990, kada je svoje pravo da izabere predsednika
iskoristilo 71,50 odsto upisanih birača, a takmičila su se do sada rekordna 32
kandidata. Ubedljivo je pobedio predsednik Socijalističke partije Srbije
Slobodan Milošević, sa 65,34 odsto glasova. Drugi je bio Vuk Drašković (16,40
odsto). Na tim izborima je čak 25 kandidata osvojilo manje od procenta glasova,
a poslednji samo 847 glasova. Vojislav Šešelj, jedan od najčešćih kandidata na
svim izborima, bio je peti sa 95.277 glasova.
Na narednim izborima 20. decembra 1992.
bilo je sedam kandidata, a ti su izbori održani zajedno sa vanrednim
parlamentarnim. Opet je pobedio Milošević sa 2.515.047 glasova (53,24 odsto),
ali je i opozicija zabeležila prvi značajniji rezultat jer je njen kandidat
Milan Panić osvojio 1,516.693 glasa (32,11 odsto) .
Pet godina kasnije izbori se održavaju
dva puta, 21. septembra – 5. oktobra, a potom 7. decembra. Na prvim, formalno neuspešnim,
učestvovalo je 17 kandidata, a u drugi krug su ušli kandidat SPS Zoran Lilić i
lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj. Pobedio je Šešelj, ali kako je
na izbore izašlo 48,97 odsto birača, poništeni su i raspisani novi za 7.
decembar. Tada je bilo sedam kandidata jer je deo opozicije bojkotovao izbore.
Kandidat SPS-a Milan Milutinović je, prema zvaničnim rezultatima, u drugom
krugu pobedio Šešelja sa 2,181.808 glasova (59,23 odsto) naspram 1,383.868
glasova (37,57 odsto).
Prvi postpetooktobarski predsednički
izbori održani su 29. septembra 2002. Takmičilo se 11 kandidata, u drugi krug
su ušli tadašnji predsednik SRJ Vojislav Koštunica, kao kandidat DSS-a, i
kandidat DOS-a Miroljub Labus. Izbori, međutim, nisu uspeli jer u drugom krugu
nije izašlo dovoljno birača. Novi izbori održani su dva meseca kasnije, 8.
decembra, i među tri kandidata najviše glasova su dobili Vojislav Koštunica i
Vojislav Šešelj. Drugog kruga nije ni bilo pošto već u prvom nije bilo dovoljno
birača (45,17 odsto izašlih) .
Po isteku Milutinovićevog mandata
januara 2003, predsednica Skupštine Nataša Mićić preuzela je predsedničku
funkciju kao v. d. Zbog vanrednog stanja uvedenog posle ubistva premijera
Zorana Đinđića, njen je mandat potrajao duže od ustavna tri meseca, a naredni
predsednički izbori održani su novembra 2003. sa šest kandidata. Opet neuspešno
jer je odziv bio samo 38,80 odsto birača, pa za Tomislava Nikolića (SRS) i
Dragoljuba Mićunovića (DOS) nije bilo drugog kruga.
Početkom 2004. godine Dragan Maršićanin
(DSS) izabran je za predsednika parlamenta i on je postao v. d. šefa države.
Skupština Srbije je tri meseca kasnije
izmenila Zakon o izboru predsednika i ukinula cenzus od 50 odsto izašlih
birača. Posle izbora Maršićanina za ministra privrede, na čelo Skupštine, a
time i države, kao v. d. dolazi Predrag Marković, koji je aprila raspisao nove
predsedničke izbore za 13. juni.
Na tim izborima u prvom krugu, od 15
kandidata najviše glasova dobili su tadašnji zamenik predsednika SRS Tomislav
Nikolić (30,6 odsto) i predsednik DS Boris Tadić (27,3 odsto) . Dve nedelje
kasnije u drugom krugu Tadić je osvojio 1.681.528 glasova (53,2 odsto) glasova
i tako je izabran za trećeg predsednika Srbije.
Nepune četiri godine kasnije 20.
januara 2008, po promeni Ustava, održani su novi izbori za predsednika. Među
devet kandidata u prvom krugu najviše glasova je opet dobio Nikolić (1,646.172
glasa, odnosno 39,99 procenata) i Tadić (1,457.030 glasova ili 35,39 odsto). U
drugom krugu 3. februara Tadić je pobedio sa 2,304.467 glasova, naspram
Nikolićevih 2.197.155, odnosno 50,5 odsto prema 47,7 odsto.
Tadić je potom “sebi skratio mandat” i,
koristeći pravnu prazninu nastalu posle promene Ustava, kandidovao se i na
izborima 2012. U prvom krugu 6. maja 2012. dobio je više glasova od Nikolića
(989.454 prema 979.216). Izgubio je u drugom krugu 20. maja, kada je Nikolić
osvojio 1,552.063 glasa, a Tadić 1.481.952.
Posle tih izbora promenjena je i
vladajuća koalicija.
Pripremila: Jelka Jovanović
Novi magazin br. 309, 30. mart 2017.
Comments
Post a Comment